Bijela knjiga za unapređenje zakona o stručnom osposobljavanju i angažmana by ADP- Zid

Regional advocatingsocial social Regional CSO CSO platform platform advocating innovation employmentpolicies policies that innovation under under employment that guarantees security for for youthatatrisks, risks, an an EU-funded project. This document has EU. been produced by financial assistance of the EU founds of Civil Society Facility Operating Grants to IPA CSO Associations.

LEAD APPLICANT

CO-APPLICANTS

The content of this document are the sole responsibility of YOU SEE! project partnership and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the EU.

Bijela knjiga

BIJELA KNJIGA za unapređenje zakona o stručnom osposobljavanju i angažmana bez zasnivanja radnog odnosa

2016. godina

Bijela knjiga za za unapređenje zakona o stručnom osposobljavanju i angažmana bez zasnivanja radnog odnosa

Izdavač: Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP – Zid)

Za izdavača: Sanda Rakočević

Autor Nacionalnog izvještaja: ADP-Zid i članovi radne grupe Lektura i korektura: ADP-Zid Dizajn i priprema za štampu: Marko Milošević Štampa: IForma d.o.o. Tiraž: 200 primjeraka

Štampano u Podgorici, Crna Gora, Novembar 2016

SADRŽAJ Uvod

Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem 9 Smjernice sa sastanka sa relevantnim akterima u oblasti 12 zapošljavanja Rezultati evaluacije 14

Preporuke i pitanja za definisanje zakonskog rješenja o angažmanima bez zasnivanja radnog odnosa 16 Aneks 1

Obrazloženje Predloga za izmjenu i dopunu Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem 25

Aneks 2

Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem 35

UVOD Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid od 2015. godine realizuje regionalni projekat „Regionalna platforma organizacija civilnog društva za zagovaranje socijalnih inovacija u oblasti zapošljavanja mladih koji su u riziku od socijalnog isključenja”, u okviru kojeg je kreirana YOU SEE! platforma za predlaganje konkretnih rješenja u oblasti zapošljavanja mladih. Regionalni projekat se sprovodi u partnerstvu sa još šest organizacija civilnog društva iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske, sa ciljem da se doprinese jačanju i inkluzivnosti civilnog društva Zapadnog Balkana i Turske, koje će na taj način biti spremnije za primjenu EU standarda participativne demokratije i za bolju saradnju sa svojim vladama zasnovanu na jednakosti i partnerstvu u kreiranju javnih politika koje garantuju socio-ekonomsku sigurnost, inkluziju i učešće mladih u društvu. U okviru prve godine implementacije projekta u svakoj od sedam partnerskih zemalja urađena su istraživanja koja su ispitivala nacionalni kontekst i utvrdila specifičnost uzroka koji utiču na nezaposlenost mladih. Istraživanjem je dobijen opšti pregled u oblasti zapošljavanja mladih i set preporuka za poboljšanje stanja, sa posebnim fokusom na marginalizovane grupe mladih. U 2016. godini partnerske organizacije su sprovele monitoring i evaluaciju aktivnih mjera zapošljavanja. U Crnoj Gori Izvještaj o aktivnim mjerama zapošljavanja mladih obuhvatio je evaluaciju korisnika Vladinog programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem visokoškolaca, kao i monitoring i evaluaciju programa „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu, aktivne mjere Zavoda za zapošljavanje Crne Gore namijenjene visokoškolcima.

„YOU SEE! Platforma za socijalne inovacije u oblasti zapošljavanja mladih”, kako je i upotrebni naziv ovog projekta, u cilju boljeg razumijevanja i efektivnijeg rješavanja problema nezaposlenosti mladih, formirao je nacionalne radne grupe za pripremu i izradu seta preporuka za unapređenje zakonodavstva koje se odnosi na angažmane bez zasnivanja radnog odnosa. Radnu grupu u Crnoj Gori činili su svi relevantni akteri u oblasti zapošljavanja, odnosno predstavnici institucija Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Centra za stručno obrazovanje, kao i socijalni partneri iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Unije poslodavaca i predstavnici ADP-Zida. Na osnovu rezultata istraživanja ADP-Zida, vezanih za zapošljavanje mladih, i analizama efekata programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca i drugih radnih angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, radna grupa je odradila preporuke za regulisanje angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, bilo kao dio aktivnih mjera ili na otvorenom tržištu. Rad radne grupe je bio posebno baziran na nalazima programa stručnog osposobljavanja koji je u Crnoj Gori u posljednje četiri godine predstavljao glavni mehanizam za povećanje zapošljivosti visokoškolaca. Članovi radne grupe su se kroz javne konsultacije konsultovali i sa drugim akterima iz oblasti zapošljavanja kako bi se na najbolji način definisale smjernice za povećanje zapošljivosti mladih. Kao proizvod svog rada, radna grupa je formirala Predlog za izmjenu i dopunu Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem sa ciljem da se uveća djelotvornost Zakona kao aktivne mjere politike zapošljavanja i da se poboljša pristup zapošljavanju i ostajanje u zaposlenosti. Predlog koji je upućen Ministarstvu prosvjete, nadležnom tijelu za sprovođenje zakona, zajedno sa preporukama predstavlja početak inicijative regulisanja an8

gažmana bez zasnivanja radnog odnosa kroz jedan zakonski akt. Takođe, radna grupa je izdvojila preporuke i pitanja za bolje regulisanje angažmana bez zasnivanja radnog odnosa kao mehanizam koji može predstavljati dobar način sticanja radnog iskustva u cilju povećavanja zapošljivosti i osposobljavanja za prvo zaposlenje.

ZAKON O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU LICA SA STEČENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM U cilju suzbijanja nezaposlenosti Vlada Crne Gore, sa resornim ministarstvima i Zavodom za zapošljavanje, usvojila je brojne strategije i zakone kako bi nacionalne politike rasta i razvoja uskladile sa EU pravnim okvirom i dovela do inkluzivnog rasta u funkciji povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, povećanja stope aktivnosti radno sposobnog stanovništva, poboljšanje kvaliteta obrazovanja, smanjenje broja siromašnih i ljudi koji su u riziku od siromaštva. Tako je juna 2012. godine Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem po skraćenom postupku predložen Skupštini Crne Gore na usvajanje. Zakon predviđa mogućnost ovim licima sticanje kompetencija za samostalno obavljanje poslova i priznaje se kao uslov za polaganje stručnog ispita. Od 2012. godine, kada je usvojen Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, do 2016. godine, prošle su četiri generacije, odnosno 14.865 korisnika i uloženo je 34 miliona eura, a da nije odrađena procjena isplativosti programa i zadovoljstvo korisnika. Dostupni izvještaji Vladinih institucija o realizaciji programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem uglavnom su sadržali brojčane podatke o ponudi i tražnji u okviru programa. 9

Od usvajanja Zakon je ostao nepromijenjen, iako se tokom realizacije programa uočio veoma veliki broj nepravilnosti. Sprovođenje Zakona vršeno je na osnovu donesenog Pravilnika o načinu objavljivanja javnog poziva, postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje, donesenom takođe 2012. godine. Iako je 2013. godine, nakon prve generacije programa, ADPZid sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore sproveo evaluaciju i monitoring Programa stručnog osposobljavanja, na osnovu kojeg je u cilju poboljšavanja efekata programa odrađen predlog za izmjenu pojedinih komponenata, izostala je politička volja da se izmjene i dese. S obzirom na to da je Zakon donesen uoči izborne godine, program je dobio i jaku političku dimenziju i političke partije van pozicionog bloka imaju izražene rezerve da aktivne mjere podstiču korupciju i kronizam kod zapošljavanja. Kasnije su kroz aferu „Snimak”, i drugi programi zapošljavanja dovedeni u pitanje, te ne čudi da su posljednja istraživanja ADP-Zida pokazala da mladi imaju veliko nepovjerenje u proces zapošljavanja. Izostavši suštinske izmjene Zakona, kabinet potpredsjednika Vlade je nakon prve godine realizacije programa stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem, predložio i usvojio modifikovani Program za 2014. godinu, koji je trebalo da ispravi neke od uočenih nedostataka programa. Osnovna načela modifikovanog Programa su: 1. Zbog potrebe racionalizacije zapošljavanja u javnom sektoru, akcenat bi bio na poslodavcima iz privatnog sektora. Državni organi bi bili isključeni iz Programa (ministarstva, organi uprave, zavodi i sl.), osim ustanova prosvjete, zdravstva, policije, vojske i privredna društva u većinskom državnom vlasništvu. Organi lokalne samouprave takođe ne bi bili uključeni u Program. 10

2. Omogućilo bi se „uparivanje” korisnika i poslodavaca samo u dva kruga. Prvi krug podrazumijevao bi elektronsko uparivanje, dok bi se u drugom krugu poslodavcima (samo onima koji budu na početku Programa prijavljeni) omogućilo da mogu da izaberu nekog od preostalih visokoškolaca sa liste (samo oni visokoškolci koji budu prijavljeni na samom početku). 3. Visokoškolcima će biti omogućeno da povećaju listu „preferencija” (sedam preferencija), kako bi se omogućila veća šansa za dobijanjem poslodavca. 4. Visokoškolcima će se omogućiti da u svakom trenutku mogu vidjeti na kojoj su poziciji u zavisno od mjesta koje su izabrali. Preferencije će biti moguće mijenjati do samog isteka roka za prijavljivanje. 5. Zbog brojnih zahtjeva korisnika, ali i poslodavaca, prije početka Programa izvršiti objedinjavanje pojedinih studijskih programa u „oblasti”, kako bi što veći broj budućih korisnika imao veći broj mogućnosti izbora željenog poslodavca. Izmjene su se uglavnom bazirale na tehničkim komponentama, bez suštinskog rješavanja uočenih mana Programa, pa se u Nacionalni izvještaj o nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori, koji je ADP –Zid uradio 2015. godine pokazalo je veoma kritički stav prema programu mladih za kojeg smatraju da se pretvorio u suprotnost nečemu zbog čega je zapravo osmišljen. Mladi ljudi koji su kroz fokus grupe i intervjue ispitani o poznavanju servisa za zapošljavanje mladih, za program stručnog osposobljavanja ukazali su ’da mladi nisu bili dobro upoznati, da nisu sticali nikakva znanja, ni vještine, da su često bili kvalifikovaniji od osoba koje su im pretpostavljene u firmama, da su aranžmani bili pro-forme, da nisu ni morali da dolaze, a da im je formalno priznato da su bili; da je program veliki gubitak sredstava i da je bolje da je taj novac uložen u nešto konkretno - neku proizvodnju koja bi zaista pomogla; da su se poslodavci opustili i da činjenica 11

da dobijaju subvencije za „protočnu” radnu snagu bez obaveze da nekoga zaposle, ne vodi nečem konstruktivnom.’ Imajući na umu uložena sredstva, broj mladih koji svake godine prolaze kroz program, evidentirane anomalije, potrebu institucionalne zaštite mladih ljudi, zaključak Vlade o potrebi revidiranja ovog Zakona, kao i nalaze evaluacije Programa za sve četiri generacije, koju je sproveo ADP-Zid 2016. godine, evidentno je bilo da je posebni napor potrebno uložiti kako bi se odradila reforma Programa stručnog osposobljavanja. Stoga, radna grupa je tokom svog angažmana intenzivno radila na definisanju djelovanja reforme ove politike.

SMJERNICE SA SASTANKA SA RELEVANTNIM AKTERIMA U OBLASTI ZAPOŠLJAVANJA Radna grupa za pripremu i izradu seta preporuka za unapređenje zakonodavstva koje se odnosi na angažmane bez zasnivanja radnog odnosa počela je sa radom u julu 2016. godine. Stvaranje bolje regulative za angažmane bez zasnivanja radnog odnosa iziskivalo je potrebu za širom javnom diskusijom. U cilju razmjene mišljenja, ideja i komentara sa svim zainteresovanim stranama organizovana je panel diskusija „naziv panel diskusije” kako bi svi relevantni akteri u oblasti zapošljavanja zajednički došli do predloga koji će pomoći u pripremi i izradi seta preporuka za ove angažmane i u svrhu poboljšanja pristupa zapošljavanju i ostvarivanju zaposlenosti. Predstavnici državnih institucija, sindikata, političkih partija, civilnog i biznis sektora su na skupu u okviru manjih radnih grupa iznosili svoja mišljenja i kreirali preporuke i smjernice na osnovu kojih je radna grupa organizovala rad i formirala izmjenu i dopunu zakona o stručnom osposobljavanju.

Smjernice proizašle sa skupa su sljedeće:

• Inspekcijski nadzor treba da bude proaktivan i regulisan, kako bi se zaštitili korisnici angažmana bez zasnivanja radnog odnosa i izbjegle zloupotrebe od strane svih sektora (javnog, privatnog – neprofitnog i profitnog);

• Potrebno je usaglasiti djelovanje biroa rada na lokal-

nom i centralnom nivou na način da se svi obrazovni profili prepoznaju i jednako označavaju. Ovaj problem se posebno primjećuje kod specijalizovanih master programa iz inostranstva;

• Angažmane bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je

regulisati tako da poslodavcima može da se garantuje da na poziciji koja je predviđena za specijalističko zvanje, odnosno četiri godine studija, bude pokrivena sa korisnicima traženog obrazovnog nivoa, a ne sa tri godine studija;

• Definisati

zakonom ili zakonskim rješenjima angažmane bez zasnivanja radnog odnosa na način da institucijama, organizacijama civilnog društva i kompanijama omogući sprovođenje prakse, stažiranja i internship-ova na legalni način;

• Obezbijediti bolju informisanost mladih i poslodavaca

o zakonodavstvu o stručnom osposobljavanju, a za naredne generacije potrebno je osigurati zakonsko rješenje koje ne dopušta različita tumačenja;

• Neophodno je definisati kontrolne mehanizme koji će

onemogućiti pravnim licima koja ne izmiruju obaveze prema državi da koriste i zloupotrebljavaju programe 13

osposobljavanja mladih u svrhu osiguranja radne snage na teret budžeta Crne Gore;

• Takođe,

potrebno je napraviti kontrolu poslodavaca koji mogu konkurisati za osposobljavanje mladih, a posebno ograničiti broj korisnika stručnog osposobljavanja na osnovu broja zaposlenih kod poslodavaca;

• Angažmane bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je vratiti u nadležnost ministartsva nadležnog za politiku zapošljavanja i institucija koje je sprovode.

REZULTATI EVALUACIJE Tokom 2016.godine ADP-Zid je sproveo evaluaciju Programa stručnog osposobljavanja kako bi se na reprezentativnom uzorku dobile relevantne informacije koje bi obuhvatile stavove korisnika, njihovo zadovoljstvo programom, kao i njihovu perspektivu i iskustvo tokom osposobljavanja. Evaluacija Programa je pokazala da je program ostvario značajne koristi za veliki broj njegovih korisnika – od konkretnog zaposlenja, do sticanja važnih iskustava i vještina, ali je pokazala i da postoje brojne zloupotrebe Programa od strane svih uključenih subjekata, tako da je efikasna evaluacija i kontrola ključna za njegovo funkcionisanje. Evaluacija Programa iz ugla korisnika pokazala je da su se kao najveći problemi programa javili: nepostojanje plana rada kod poslodavca; učesnicima nije bilo objašnjeno šta treba da rade na svom radnom mjestu; obavljali su i poslove za koje nisu završili fakultet i za koje zapravo fakultet i nije bio potreban. Takođe, ustanovljeno je da postoji značajan broj onih koji su identifikovali kršenje radnih prava, a da nisu znali kome bi se obratili. 14

Eefekti Programa se mogu vidjeti u sljedećim brojkama:

• Program je podstakao centralizaciju – jedan od pet

korisnika koji su obavljali usavršavanje u Podgorici nije iz Podgorice;

• Četvrtina

ispitanika nije radila posao za koji su školovani (26.3), skoro trećina nije bila detaljno informisana o zadacima (30.4), a četvrtina nije imala plan rada (26.2);

• Svaki treći nije imao sopstveni kompjuter, gotovo svaki četvrti nije imao sto, svaki deseti nije imao stolicu – detaljnija provjera uslova (!);

• Svaki peti je mogao da ne dolazi na posao, po sopstvenom priznanju;

• U 8.6% slučajeva broj pripravnika je bio isti ili veći od broja zaposlenih (!);

• Svaki treći korisnik ne bi znao kome da se obrati u slučaju zloupotrebe;

• Svaki deseti korisnik nije imao mentora; • Svaki četvrti ispitanik tvrdi da je za obavljanje posla

na njegovom radnom mjestu bio potreban niži nivo kvalifikacija od predviđenog;

• Svaki

treći smatra da su zaposleni posmatrali učesnike programa kao konkurenciju;

• Skoro svaki treći tvrdi da su ispitanici bili tretirani kao jeftina radna snaga;

• Svaki deseti korisnik je bio izložen ili svjedok narušavanju profesionalnog i ličnog dostojanstva na poslu;

• Svaki četvrti u prosjeku nalazi zaposlenje kod istog poslodavca;

• Svaki drugi ispitanik tvrdi da su mu znanja i vještine koje su stekli u Programu pomogle u zapošljavanju;

• Skoro svaki deseti ispitanik je primijetio zloupotrebu Programa, ali nije nikome prijavio!

Istraživanje je pokazalo da predlozi, za izmjenu i dopunu Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, ADP-Zida, koje je trebalo biti prelazno rješenje za eliminaciju najkrupnijih problema u primjeni ovog zakona, imaju empirijsko utemeljenje u stavovima i iskustvima polaznika. Takođe, kroz definisanje radnog angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, bez obzira na njegov oblik da li je na otvorenom tržištu, kao dio aktivnih mjera i sl. potrebno odrediti pojedinačna prava i obaveze, kriterijume po kojima se prijavljuju, štite i posljedice za nepoštovanje definisanih prava.

PREPORUKE I PITANJA ZA DEFINISANJE ZAKONSKOG RJEŠENJA O ANGAŽMANIMA BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Program stručnog osposobljavanja, kao dominantni oblik angažmana bez zasnivanja radnog odnosa na crnogorskom tržištu rada, pokazao je da angažmani bez zasnivanja radnog odnosa mogu predstavljati dobar način sticanja radnog iskustva u cilju povećavanja zapošljivosti i osposobljavanja za prvo zaposlenje. Inicijativa radne grupe za izmjenu i dopunu zakona o stručnom osposobljavanju predstavljala je prelazno rješenje za petu generaciju u cilju eliminisanja najkrupnijih problema u primjeni ovog zakona. Evaluacija Programa je kasnije pokazala da inicijativa ima empirijsko utemeljenje u stavovima i iskustvima polaznika. Međutim, glavni nalazi ukazuju da programe ovog tipa treba nastaviti u nekom transformisanom obliku, koji će podrazumijevati racionalnije korišćenje sredstava za postizanje planiranih efekata, bolju integraciju sistema formalnog obrazovanja i tržišta rada kroz sistem organizovanih praksi. 16

Svi članovi radne grupe usaglasili su se da angažmani bez zasnivanja radnog odnosa treba da se sprovode na način da garantuju mladima kvalitet. Na osnovu toga, radna grupa je usvojila preporuke i smjernice za unapređenje njihovog kvaliteta, koji se može primijeniti na sve angažmane bez zasnivanja radnog odnosa, a na osnovu dostupnih činjenica i evropske prakse.

• Postojanje pravnog okvira za realizaciju svih postojećih programa radnog angažmana mladih bez zasnivanja radnog odnosa sa jasno definisanim kriterijumima koji garantuju zaštitu prava mladih na tržištu rada i kvalitet obuke – Pravna regulativa je osnov za zaštitu mladih na tržištu rada prilikom korišćenja različitih programa angažmana bez zasnivanja radnog odnosa. Preporučljivo je da se svaki program, pa tako i program na otvorenom tržištu realizuje posredstvom institucije/organizacije koja će biti zadužena da prati kvalitet programa i štiti prava korisnika, a u određenim slučajevima i poslodavaca.

• Svaki angažman mladih bez zasnivanja radnog od-

nosa je predmet Ugovora o osposobljavanju – Polazna tačka za kvalitetan okvir je zaključenje ugovora o angažmanu bez zasnivanja radnog odnosa. Kvalitetan angažman trebalo bi da bude zasnovan na pisanom sporazumu između korisnika i poslodavca (i eventualno sa organizacijom/institucijom koja je posrednik u obuci) koji pokriva sve aspekte obuke kao što su plan i program osposobljavanja sa ishodima učenja, trajanje programa, dnevno/sedmično radno vrijeme, eventualni odmor (kod dugoročnih angažmana), uslove prekida ugovora i gdje je primjenjivo, socijalnu zaštitu, nadoknadu/kompenzaciju. 17

• Plan i program osposobljavanja – Svaki program os-

posobljavanja bi trebalo da omogući mladima sticanje iskustva, znanja i vještina za radno mjesto na kome se osposobljavaju, a koje su komplementarne njihovom postojećem teorijskom znanju. Glavna svrha angažmana bez zasnivanja radnog odnosa je da poveća zapošljivost mladih ljudi i pomogne razvoju njihove karijere. Da bi se povećala zapošljivost korisnika programa, važno je imati dobro definisane ishode učenja i visok kvalitet nastavnog sadržaja.

• Svakom korisniku programa neophodno je obez-

bijediti sredstva za rad i garantovati dostojanstvo profesije, ličnog integriteta i dostojanstva – Tokom radnog angažmana svaki korisnik mora imati svoj radni prostor i sredstva za rad kako bi se kvalitetno osposobljavao. Potrebno pravnom regulativom zaštiti dostojanstvo profesije i ličnosti svakog korisnika programa.

• Obezbjeđivanje

mentorstva tokom sprovođenja programa i kreiranje uslova za sabirno priznavanje angažmana za polaganje stručnog ispita u određenoj profesiji – Mentor bi trebalo da usmjerava korisnike programa kroz dodijeljene zadatke, da prati progres i da im predoči opšte radne procese i tehnike, kao i prirodu međuljudskih odnosa u kolektivu. Mentor bi trebalo da ocijeni performanse kandidata mjesečno ili na kraju njegovog/njenog angažmana. Konačno ocjenjivanje bi trebalo sadržati aspekte kao što su trajanje, obrazovni sadržaj, obavljeni zadaci, znanje, stečene vještine i kompentencije, kao i ocjenu performansi. Kreiranjem unificiranog načina vrednovanja učinaka

kandidata na različitim oblicima angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, stvaraju se uslovi za sabirano priznavanje iskustva za polaganje stručnog ispita u određenoj profesiji.

• Ograničiti trajanje angažmana, kao i broj sukcesiv-

nih angažmana – Angažman bez zasnivanja radnog odnosa koji se realizuje na otvorenom tržištu po pravilu ne bi trebalo da bude duži od šest mjeseci, kako bi se osiguralo da traineeship ne zamjenjuje redovno radno mjesto. Ostali angažmani koji su: dio politike aktivnih mjera zapošljavanja, internacionalnog karaktera, dio obrazovanja i/ili uslov za sticanje zvanja ili licence u posebnim profesijama, može trajati i duže od ovog perioda. Angažmana na otvorenom tržištu koji je ujedno i tip angažmana u kome se javlja najveće kršenje prava mladih treba ograničiti u smislu sukcesivnog ponavljanja ugovora između istih strana nakon perioda koji je definisan prvim ugovorom. Ova ograničenja se ne odnose na ostale oblike angažmana bez zasnivanja radnog odnosa.

• Definisanje visine i način isplate naknade za anga-

žman bez zasnivanja radnog odnosa – Programi koji u kontinuitetu traju duže od mjesec dana bi u najnepovoljnijem slučaju korisnicima trebali da pokrivaju minimum troškova koji proističu iz angažmana (prevoz, obrok), kako bi se izbjeglo tretiranje korisnika kao neplaćene radne snage. Ova smjernica se ne mora odnositi na programe koji se realizuju tokom obrazovanja.

• Evaluacija programa i centralizovanje informacija

o dostupnim programima – Nakon završetka ciklusa 19

različitih programa neophodno je sprovoditi unificiranu evaluaciju svih programa koji postoje u Crnoj Gori, kako bi se mogao procijeniti uticaj ovih mjera na ciljnu grupu. Pored toga neophodno je kreirati internet stranicu koja bi objedinila ponudu različitih programa.

• Kreiranje oznake kvaliteta za poslodavce koji reali-

zuju programe stručnog osposobljavanja po definisanim uslovima – Preporučljivo je da svaki program angažmana bez zasnivanja radnog odnosa sadrži i afirmativne mjere za poslodavce kojima se prepoznaju kao društveno odgovorna preduzeća posvećena profesionalnom razvoju mladih.

Kroz pojedinačne programe ove smjernice je moguće dodatno unapređivati i preciznije definisati u zavisnosti od prirode programa, ali svakako predstavljaju minimum koji je potrebno ispratiti da bi se programi na kvalitetni način sprovodili. Ipak, zbog svoje kompleksnosti, tokom sastanaka radne grupe uz smjernice, izdvojio se veliki broj pitanja na koja je potrebno posebno obratiti pažnju i dodatno istražiti kako bi se na efikasan način odradio predlog rješenja za regulisanje radnog angažmana bez zasnivanja radnog odnosa. U tom kontekstu date su generalne smjernice, sa posebnim osvrtom na one koje se tiču stažiranja/ stručnog osposobljavanja tokom studija i na otvorenom tržištu. Generalne smjernice za stručna osposobljavanja:

• Regulisati jednim zakonom sve angažmane bez zasni-

vanja radnog odnosa, i kao aktivnu mjeru, i kao radni angažman na otvorenom tržištu;

• Zakon o radu prepoznaje i daje legalnu formu osposobljavanju, ali se u praksi slabo koristi jer Poreska uprava ne

prepoznaje Ugovor o stručnom osposobljavanju. Ne postoji posebna šifra, te se angažmani učenika za prakse isplaćuju preko škola. Potrebno je dodatno istražiti ovo pitanje;

• Istražiti

modele subvencioniranja poslodavaca koji učestvuju u različitim oblicima radnog angažmana i uslove za subvencioniranje – oslobađanje od poreza na primanja, ali uz uslove da mora ostaviti neke ako žele u naredni krug. Ispratiti i dodatno analizirati donošenje Vladinih uredbi, odnosno Ministarstva rada, koje regulišu ova pitanja;

• Jasno analizirati različite oblike traineeship-a za ra-

zličita zanimanja (apprenticeship – zasnivanje radnog odnosa, bez zasnivanja radnog odnosa, kao dio politike aktivnih mjera zapošljavanja mladih, kao obavezni ili fakultativni dio akademskog kurikuluma, na otvorenom tržištu, kao obavezna praksa za sticanje zvanja ili licence, transnacionalni internship);

• Posebno je važno formirati različite mjere za svaku op-

štinu – prilagoditi model potrebama zajednice. Analizirati mogućnost posebnih mjera u skladu sa potrebama tržišta za svaku opštinu;

• Istražiti i voditi računa prilikom angažmana bez zasnivanja radnog odnosa o listama regulisanih profesija, licenciranim, i drugim kvalifikacijama (uglavnom regulisano posebnim propisima i vezanim za direktno radno mjesto zakonom kao npr. vozač za prevoz opasne materije;

• Usaglasiti stručno osposobljavanje sa uredbama kojima se reguliše sticanje mogućnosti polaganja stručnog ispita i rada u institucijama. Primjer: Za medicinske

poslove traže radni staž, a ne radno iskustvo, pa se zato ne priznaje osposobljavanje;

• Razmotriti način kako tretirati prioritetna i deficitarna zanimanja – da li ih uvrstiti u aktivnu mjeru i dodijeliti podršku provođenju osposobljavanja čije bi troškove pokrivala država;

• Ispitati uticaj očekivanih promjena Nacionalnog okvira kvalifikacija na koncipiranje programa radnog angažmana bez zasnivanja radnog angažmana.

Stažiranja/stručna osposobljavanja tokom studija:

• Obezbijediti projektno učenje za mlade – projektni rad

na fakultetima u saradnji sa zajednicom (service learning), projektni rad sa kompanijama povezan sa nastavnam svrhom (produbljivanje teorijskog znanja);

• Obezbijediti

personalnu asistenciju tokom stručnog osposobljavanja;

• Istražiti 6+6 model – šest mjeseci na obuci, šest mjeseci rad kroz mentorstvo;

• Istražiti apliciranje principa dualnog sistema za prioritetna zanimanja;

• Predložiti

način provođenja profesionalne obuke na završnoj godini studija, koja bi trebalo da se uvede kao obavezna;

• Prioritetna i deficitarna zanimanja bi trebalo da dobiju obavezujuću praksu;

• Studentski ugovori – praksa pokazala izvjesne zloupo-

trebe. Ispitati princip studentskih ugovora i koje zloupotrebe su se javljale;

• Istražiti mogućnost zloupotrebe obavezne prakse tokom studija;

Stažiranja/stručnog osposobljavanja na otvorenom tržištu:

• Traineeship na otvorenom tržištu predstavlja konkretno mečovanje između korisnika i poslodavaca i treba da bude fleksibilan. Ono što dio radne grupe smatra da je potrebno regulisati je broj ugovora po firmi, vremenski da se ograniči angažovanje, uz obavezu naknade troškova;

• Usvojiti principe saradnje na otvorenom tržištu. Ako

firma poziva mlade – ugovorni odnos treba da počiva na dogovornim stranama, evidencija ugovora, zaštititi poslodavca, ne može dva puta ugovor;

• Istražiti modele da li aktivnim mjerama podsticati po-

slodavca nakon traineeshipa subvencijom (oslobađanje od poreza na primanja i sl.), uz definisanje uslove da je potrebno ostaviti neke ako žele u naredni krug;

• Stručno osposobljavanje za posebno radno mjesto; • Kolektivnim ugovorima za veće kompanije da se pred-

vide angažmani mladih na pojedinim radnim mjestima, uz pregovore sa sindikatom;

• Istražiti

način (mogućnost kroz eksternu evaluaciju koja je prepoznata kao obavezna) izrade plana za regrutovanje mladih za poslodavce; 23

• Ugovor, dnevnik rada, monitoring od strane instituci-

ja, evidencija učesnika, forma izvještaja za savjetnika u ZZZCG ili pismo koje će prepoznati kakve su vrste kompetenci dobili tokom osposobljavanja i prepoznati sve što smo donijeli kroz predlog izmjene i dopune zakona o stručnom osposobljavanju (program, obuka i podrška za izradu to dvoje, kao i mentorstvo).

ANEKS 1 OBRAZLOŽENJE PREDLOGA ZA IZMJENU I DOPUNU ZAKONA O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU LICA SA STEČENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM ADP-Zid je 11. avgusta 2016. godine dostavio Ministarstvu prosvjete predmet „Inicijativa za uvrštenje u agendu rada Vlade i predlaganje Zakona o izmjeni i dopuni zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem”. Uz predmet dostavljeno je i formalno obrazloženje za Predlog izmjene i dopune Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Prenosimo predmet u cjelosti, uključujući Predlog i obrazloženje.

OBRAZLOŽENJE I Ustavni osnov za donošenje zakona Ustavni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u članu 16, tačka 5, Ustava Crne Gore, kojim je predviđeno da se zakonom uređuju pitanja koja su od interesa za Crnu Goru. II Razlozi za donošenje zakona Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem donešen je zbog očekivanja smanjenja nezaposlenosti mladih kroz olakšanje tranzicije mladim visokoobrazovanim ljudima iz svijeta obrazovanja na tržište rada. Za samostalno obavljanje posla potrebna su stručna znanja koja se, u najvećem broju slučajeva nijesu sticala na visokoškolskim ustanovama. Sa druge strane, ovaj zakon je trebalo da posluži poslodavcima da prepoznaju korisnike koji nakon upoznavanja procesa proizvodnje i stečenih praktičnih znanja mogu da budu zainteresovani za konkurisanje na upražnjena radna mjesta koja bi se u međuvremenu otvorila. U principu ovaj zakon načinom definisanja stručnog osposobljavanja predstavlja dodatni doprinos države obrazovanju mladih, jer je zamišljen kao produžetak obrazovnog procesa nakon studiranja. Primjena ovog zakona kroz četiri generacije pokazala je niz nedostataka. Oblast stručnog osposobljavanja potrebno je, u skladu sa donešenim standardima kvaliteta na nivou Evropske unije i pozitivnoj praksi vratiti u oblast politike zapošljavanja i aktivnih mjera. Ali, kako je na pragu raspisivanje konkursa za novu generaciju ukazala se potreba otklanjanja najkrupnijih

problema u njegovom provođenju i ostvarivanju njegovog cilja – sticanja praktičnih znanja. Najkrupniji problemi javili su se u kvalitetu provođenja stručnog osposobljavanja, naročito u jednom dijelu privatnog sektora, što je uslovilo nezadovoljstvo korisnika. Pored toga, pojavio se i izvjestan broj poslodavaca koji je zakonom prepoznao šansu za korišćenje korisnika programa stručnog osposobljavanja kao besplatne radne snage i zamjenu za uposlene. Provođenje zakona je pokazalo izostanak efikasne zaštite kandidata koja je jednim dijelom proistekla iz nedefinisanja uloge tima zaduženog za koordinaciju procesom. Iz svega proističe da je osnovni razlog izrade Predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem uklanjanje prepoznatih barijera za postizanje veće efektivnosti primjene ovog obrazovnog programa. Predlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona, revidiraju se određene odredbe i to:

• Preciznije se definiše Plan stručnog osposobljavanja,

kao i program po kome se obavlja osposobljavanje kod poslodavca;

• Bliže

se uređuju uslovi za poslodavce koji žele da pružaju uslugu stručnog osposobljavanja korisnicima;

• Prava i obaveze korisnika ovog obrazovnog programa se uređuju ovim zakonskim aktom;

• Zakonski se prepoznaje nositelj realizacije programa, njegova prava i obaveze;

• Utvrđuje se nadležnost inspekcijskog organa i opseg kaznenih odredbi usljed neadekvatnog sprovođenja programa obrazovanja kroz stručno osposobljavanje.

III Objašnjenje osnovnih pravnih instituta Članom 1 Predloga mijenja se član 2, stav 2, čime se precizira obaveznost postojanja programa stručnog osposobljavanja i daje se obaveza poslodavcu da ga izradi za potrebe stručnog osposobljavanja kandidata za svaku poziciju za koju osposobljavaju. Izmjenom ovog stava, daje se instrukcija poslodavcu da program treba da bude urađen po osnovu strukture Plana stručnog osposobljavanja kojim će se predvidjeti osnovni sadržaji programa i načini kako prilagoditi i pripremiti program rada poziciji za koju se kandidat obučava. U dosadašnjoj primjeni zakona, postojeća odredba nije bila primjenjiva, pa je u velikom broju slučajeva stručno osposobljavanje realizovano bez programa, posebno u privatnom sektoru. Članom 2 Predloga, u članu 5 mijenja se prvi stav sa pet novih stavova kojima se precizira minimum uslova koje poslodavci treba da zadovolje da bi konkurisali za organizatora stručnog osposobljavanja. Ovim predlozima uvodi se limit u broju korisnika po poslodavcu, obaveza dostavljanja M4 obrasca ili nekog drugog dokumenta kojim dokazuje broj zaposlenih i plaćene obaveze na primanja zaposlenima za prethodnu godinu, a uvodi se i obaveza mentora i uslovi za obavljanje mentorstva. Ovim izmjenama nastoje se ohrabriti za prijavljivanje poslodavci koji imaju namjere da na kvalitetan način sprovode programe osposobljavanja i spriječe one, koji nisu bili rijetki, a koji su u prethodnom periodu program koristili za obezbjeđivanje besplatne radne snage. Članom 3 Predloga, mijenja se član 13 sa novim članom kojim se definišu prava i obaveze korisnika programa stručnog osposobljavanja.

Postojećim rješenjem u Zakonu na korisnika su se primjenjivala sva prava, obaveze i odgovornosti shodno opštim propisima o radu što je uslovljavalo nadležnost Inspekcije rada, iako lica nisu bila u radnom odnosu. Mnoge nejasnoće kod mladih su postojale po pitanju koja radna prava su im zagarantovana, a bilo je mnogo slučajeva dovođenja korisnika u nezadovoljavajući položaj što je dovodilo do revolta korisnika. Ovaj zakon, kao što i sam predlagač pojašnjava, zamišljen je kao produžetak obrazovnog procesa nakon studiranja, pa je namjera predloga izmjene ovog člana da se jasno preciziraju osnovna prava i obaveze tokom procesa obrazovanja. Osim toga, niz slučajeva i evaluacija programa su pokazale da jedan značajan broj korisnika nije bio prisutan na osposobljavanju osam sati. Jasne su indicije da ima slučajeva gdje se korisnici nisu ni pojavljivali, a uredno su primali mjesečne naknade po osnovu fiktivnih izvještaja. Predlogom ovog člana onemogućava se rad noću i prekovremeni rad, a uvodi se obaveza korisniku da tijelo nadležno za sprovođenje zakona obavijesti o eventualnom raskidu, kojim stiče pravo, ukoliko nije prouzrokovan njegovom greškom, na novog poslodavca i nastavak stručnog osposobljavanja. Nakon člana 14, članom 4 Predloga dodaju se dva nova člana zakona kojima se definiše tijelo nadležno za praćenje i izvještavanje o provođenju programa stručnog osposobljavanja, sastav, način izbora i finansiranja, te njegove nadležnosti i obaveze. Članom 14a se uređuje postojeća praksa, jer je i u prethodnom periodu postojao Koordinacioni tim, samo što sada Zakon jasno reguliše sastav, način biranja i funkcionisanje. Član 14b jasno definiše nadležnosti tima koji je u prilici da sada bude odgovoran za izradu Plana stručnog osposobljavanja po kojem će poslodavci raditi svoje programe osposobljavanja korisnika, 31

realizuje praćenje provođenja obuke, utvrđuje mehanizme za prevazilaženje konfliktne situacije između poslodavca i korisnika, obezbijedi dolazak nadležne inspekcije u slučaju potrebe, te osigura eksternu evaluaciju efekata programa. Predviđene izmjene člana 15 postojećeg zakona kroz član 5 Predloga umjesto inspekciji rada, nadležnost nad inspekcijskom kontrolom daju Prosvjetnoj inspekciji. U dosadašnjem provođenju zakona Inspekcija rada nije se prepoznala nadležnom, jer korisnici programa stručnog osposobljavanja nisu bili u radnom odnosu. I pored niza primjedbi i slučajeva drastičnog kršenja prava, nije zabilježen niti jedan slučaj kontrole zaštite radnih prava, što naravno ukazuje da nije izrečena ni jedna kaznena odredba. Priroda ovog zakona je takva da upućuje na konstataciju da se prema programu definisanom na ovaj način treba ophoditi kao obrazovnom programu, tako da je Prosvjetnoj inspekciji dodijeljena nadležnost nad inspekcijskim poslovima i kažnjavanjem u slučajevima kada su principi obuke, stručnog osposobljavanja, prekršeni. Prava i obaveze proistekle iz opštih propisa o radu mogu biti predmet samo raskida ugovora, ali ne i kažnjavanja. Članom 6 ovog Predloga izmijenjene su kaznene odredbe i dodati novi prekršaji za koje se može izreći novčana kazna. Dosadašnja kaznena politika nije se primjenjivala, a prekršaji predviđeni izmjenama ovog člana isključivo su iz domena kvaliteta provođenja programa stručnog osposobljavanja, naročito kazne za izostanak mentora, izostanak kvaliteta i obuke bez programa stručnog osposobljavanja.

IV Usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom Članom 102 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju propisano je da će EU i Crna Gora sarađivati na podizanju nivoa opšteg obrazovanja i stručnog obrazovanja i obuke u Crnoj Gori, kao i u politici mladih i njihovom zapošljavanju, uključujući neformalno obrazovanje. Kada je riječ o sekundarnom zakonodavstvu ovo je jedna od oblasti u kojoj ne postoje obavezujući pravni akti za transponovanje u pravni sistem Crne Gore, već se politika EU uglavnom zasniva na koordinaciji i razmjeni iskustava između država članica i dokumentima koja imaju preporučujući karakter. Među njima najznačajniji su:

• Rezolucija Evropskog parlamenta EP 2009/2221(INI) od 14.06.2010.;

• Evropski parlament, (2010) – Promovisanje pristupa mladih tržištu rada, jačanje angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, praksi i pripravničkog statusa, izvjestilac Emilie Turunen, MEP, EP 2009/2221 (INI), 14.6.2010.;

• Evropski

parlamentarni komitet za kulturu i obrazovanje, (2011). Izvještaj o “Mladima u pokretu” – Okvir za unapređenje evropskih sistema za edukaciju i trening, (2010/2307(INI)), Izvjestilac: M Zver, A70169/2011, 20.4.2011.;

• Evropska komisija, (2011) Omladinska incijativa mogućnosti, COM (2011) 933, Brisel, 20.12.2011.;

• http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ. do?uri=COM:2011:0933:FIN:EN:PDF

• Evropska komisija, (2010). Mladi u pokretu: Inicijati-

va za oslobađanje potencijala mladih da bi se obezbijedio pametni, održiv i sveobuhvatni rast u Evropskoj uniji, COM (2010) 477 final, Brisel, 15.9.2010, http:// ec.europa.eu/education/yom/com_en.pdf

• Okvir kvaliteta standard za angažmane bez zasnivanja radnog odnosa, Brisel, 4.12.2013., COM (2013) 857 final; 2013/0431 (NLE).

Okvir kvaliteta prepoznao je niz mjera koje su inkorporirane u Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stručnom osposobljavanju. V Finansijska sredstva za provođenje ovog zakona Za primjenu ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva van sredstava opredijeljenih za provođenje postojećeg zakona.

ANEKS 2 PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU LICA SA STEČENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM

PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU LICA SA STEČENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM („Sl. List CG”, br. 38/2012 od 19.7.2012.g.) Član 1 U članu 2, stav 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem brišu se riječi „za određenu oblast djelatnosti, koji je donijet u skladu sa posebnim zakonima” i dodaju se nove riječi: „kojeg donosi poslodavac, na osnovu sadržaja Plana stručnog osposobljavanja”

Član 2 U članu 5, prvi stav se briše i na njegovo mjesto dodaju pet novih stavova koji glase: „Korisnik se može stručno osposobljavati kod poslodavca koji obavlja djelatnost na teritoriji Crne Gore, koji uz prijavu dostavi dokaze o broju zaposlenih i izmirenim obavezama na lična primanja za prethodnu godinu. Broj korisnika koji se stručno osposobljava kod poslodavca iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od polovine ukupnog broja zaposlenih kod tog poslodavca.”

„Poslodavac kod kojeg se obavlja stručno osposobljavanje, dužan je da obezbijedi mentora koji će pratiti, usmjeravati, nadzirati i procjenjivati rad korisnika. Mentor iz stava 3 ovog člana mora imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i korisnik kojem je dodijeljen. Mentor prati, nadgleda i procjenjuje rad najviše dva korisnika.”

Član 3 Iznad člana 13 Zakona dodaje se podnaslov „Prava i obaveze korisnika”, a sam član 13 mijenja se tako da glasi: „Korisnik tokom trajanja stručnog osposobljavanja ima sledeća prava: 1) da od poslodavca kod koga se stručno osposobljava u pisanom obliku dobije program stručnog osposobljavanja sa očekivanim ishodima, u skladu sa ovim zakonom; 2) na odgovarajuću obuku, ukoliko je takva obuka neophodna za obavljanje poslova koji su predmet ugovora o stručnom osposobljavanju; 3) na godišnji odmor srazmjerno vremenu provedenom na stručnom osposobljavanju; 4) na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja ugovora o stručnom osposobljavanju, ako za to postoje oprav-

dani razlozi (bolest, smrt člana uže porodice, davanje krvi, tkiva i organa, polaganja ispita, sklapanja braka); 5) na odgovarajuće mjere zaštite na radu, shodno propisima zaštite i zdravlja na radu i zaštite od zlostavljanja na radnom mjestu; 6) da bude upoznat sa opštim aktima poslodavca kod kojeg se stručno osposobljava, a koji se odnose ili su od značaja za aktivnosti na kojima je angažovan; Korisniku se ne može naložiti prekovremeni rad, rad u vrijeme državnih i drugih praznika i rad noću. Korisnik je obavezan da: 1) poštuje ugovor o stručnom osposobljavanju; 2) se ponaša u skladu sa opštim aktima poslodavca i profesionalne etike; 3) na stručnom osposobljavanju kod poslodavca provede osam sati dnevno, odnosno 40 sati nedjeljno; 4) čuva podatke do kojih dođe u toku trajanja stručnog osposobljavanja ukoliko isti imaju karakter profesionalne tajne; 5) blagovremeno obavijesti poslodavca o razlozima spriječenosti za rad ili o namjeri korišćenja plaćenog odsustva iz člana 13 stav 1 tačka 4; 6) bez odlaganja obavijesti Koordinacioni tim o prekidu i prestanku Ugovora; 7) ispunjava i druge obaveze utvrđene ovim zakonom i ugovorom o stručnom osposobljavanju.”

Nakon člana 14 dodaju se dva nova člana koji glase:

Član 14a Koordinacioni tim „Nadležnost nad praćenjem i izvještavanjem o provođenju programa stručnog osposobljavanja vrši Koordnaconi tim. Koordinacioni tim iz stava jedan ovog člana imenuje Vlada Crne Gore na predlog organa uprave nadležnog za poslove prosvjete. Koordinacioni tim broji najmanje 7 članova koje od kojih su 3 (tri) predstavnik reprezentatvnog udruženja poslodavaca, predstavnik sindkata i predstavnik nevladinog sektora. Sredstva za finansiranje rada Koordinacionog tima iz stava jedan ovog člana obezbjeđuju se iz sredstava opredijeljenih za sprovođenje ovog zakona. Način rada i druga pitanja od zanačaja za rad Koordnacionog tima bliže će se urediti Poslovnikom.”

Član 14b „Koordinacioni odbor ima sljedeće nadležnosti i obaveze:

•

Priprema Plan stručnog osposobljavanja, u skladu sa članom 2, stav 2 ovog zakona;

•

Konstatuje prekid i prestanak stručnog osposobljavanja u skladu sa ovim zakonom;

•

Upućuju poziv poslodavciama iz postojeće baze podataka da omoguće nastavak stručnog osposobljavanja korisnicima koji su prekinuli program, u roku od 7 dana;

•

Utvrđuju sadržaj i formu Ugovora o stručnom osposobljavanju;

•

Prati provođenja plana rada po kome se obavlja stručno osposobljavanje, na vlastitu inicijativu, poziv korisnika ili poslodavca, uključujući postojanje uslova i sredstava za obavljanje plana;

•

Prati ostvarivanje drugih obaveza utvrđenih ovim zakonom. Ukoliko u sprovođenju svojih nadležnosti iz stava 1 ovog člana, Koordinacioni tim uoči, odnosno dobije prijavu za nepoštovanje prava i obaveza korisnika definisanim ovim zakonom dužan je da obavijesti nadležnu inspekciju. Koordinacioni tim upravlja procesom angažovanja i sprovođenja eksterne evaluacije programa, koja se realizuje najkasnije četiri mjeseca nakon završetka godišnjeg programa.”

Član 6 U članu 15 riječi „inspektor nadležan za poslove rada” se mijenjaju sa riječima „Prosvjetna inspekcija”.

Član 7 Član 16 se mijenja i glasi: „Novčanom kaznom od 300 eura do 2000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) korisniku ne dodijeli mentora ili dodijeli mentora suprotno članu 5 ovog zakona; 2) zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju suprotno članu 8 ovog zakona; 3) organu uprave nadležnom za upravljanje kadrovima, odnosno Zavodu ne dostavi izvještaj o obavljanju stručnog osposobljavanja do kraja mjeseca za tekući mjesec (član 10, stav 3); 4) uskrati prava korisnika definisana članom 13, stav 1, tačka 1 i 2 ovog zakona.”